|
Autor
|
|
30. 09. 2007. |
|
U EU ima oko 5.7 miliona hektara sertifikovanog zemljišta za organsku proizvodnju, što predstavlja oko 3.6% poljoprivrednog prostora. Italija ima najviše zemljišta pod organskom proizvodnjomi. Najveu organsku proizvodnju ima Danska (5%) a nju prate Švedska (3%) i Nemaka (2.6%).
Austrija ima najvei udeo organski sertifikovanog zemljišta. Ove proizvode najviše koriste Nemci - 30% od ukupne potrošnje. |
|
|
Autor Djordje P.
|
|
30. 09. 2007. |
|
Koliko god je sušenje i suva šljiva tradicija naših prostora, osušeni plodovi bez koštice namenjeni daljoj preradi, su veoma retki i to samo pri proizvodnji marcipana. Ovaj vid sušenja kod nas sree se u tzv. domaoj radinosti i to u veoma maloj koliini namenjenoj za line potrebe.
Primitivan nain proizvodnje malih koliina suvih šljiva bez koštica je stara kao i standardna proizvodnja suve šljive. Meutim, u industrijski razvijenim zemljama sa pojavom automatskih ureaja za vaenje koštica ova proizvodnja se naglo uveala i doivljava stalni razvoj.
Suva šljiva bez koštice ima veliki znaaj kao poluproizvod za veliki asortiman proizvoda kao što su: voni proizvodi u obliku pekmeza, marmelade, dema, paste, zatim razni aperitivi sa vinom rakijom konjakom, razni nadevi... Pored ostalog ima ogromnu primenu i u konditorskoj industriji za dobijanje raznih slatkiša. U našoj voarskoj praksi ovi proizvodi imaju znaajnu perspektivu kao izvozni artikl koji zbog kvalteta polazne sirovine moe biti veoma konkurentan. |
|
|
Autor Djordje P.
|
|
30. 09. 2007. |
|
Kada se pomene sušenje i sušare postavlja se veliki broj pitanja šta je najpodesnije, naekonominije, najkvaltetnije? Na trištu se pojavljuju razliiti proizvoai sa razliitim sistemima, a samo jedno je isto. Svi tvrde da su oni najbolji! Da li je tako? Na to pitanje se moe odgovoriti ako se znaju osnovni zahtevi za dobar sistem sušenja i sušara. |
|
|